Vinska kiselina, također poznata kao 'kojična kiselina' ili 'kojična kiselina', proizvod je mikrobne fermentacije koji se nalazi u sojinom umaku, pasti od sojinih zrna, proizvodnji vina, a može se otkriti u mnogim fermentiranim proizvodima koje fermentira Aspergillus.
Najraniji znanstvenici otkrili su da su ruke radnica u pivovarama posebno bijele. Nakon proučavanja proizvoda fermentacije, utvrđeno je da ne samo da ima dobru ulogu u očuvanju svježine krivocrtne kiseline. Također ima dobar učinak izbjeljivanja i posvjetljivanja. Čak i boja kože nije problem. Mnogi europski i američki dermatolozi koriste 2 do 4% kojične kiseline za liječenje kloazme kod svojih pacijenata s dobrim učinkom.
Kojična kiselina može inhibirati aktivnost tirozinaze i zaustaviti proizvodnju melanina. Kojična kiselina u koncentraciji od 20 μg/ml može inhibirati aktivnost mnogih enzima tirozinaze za 70%-80%. U kozmetici se preporuča dodavanje 0,5%-2% tretinoina, koji može inhibirati proizvodnju melanina i postići učinak izbjeljivanja i svijetlih mrlja.
Osim učinka izbjeljivanja, kojična kiselina ima svojstva hvatanja slobodnih radikala i antioksidativna svojstva. Može pomoći adstrigentnoj koži, pospješiti agregaciju proteina i zategnuti kožu. Ne samo da ima određena antibakterijska svojstva, već ima i određenu sposobnost hidratacije te se čak može koristiti kao konzervans za hranu i kozmetiku. Kkojična kiselina može inhibirati aktivnost hijaluronidaze, tako da može inhibirati i alergije.
Kojična kiselina, slično VC, veže se za ione bakra i inaktivira tirozinazu.
Kojična kiselina također inhibira proizvodnju međuprodukata oksidacije melanina. Kojičnu kiselinu oksidira međuproizvod dopakinon, čime se smanjuje supstrat lančane reakcije i inhibira pretvorba međuproizvoda melanina iz oblika dopakinona u konačni melanin. Niže koncentracije mogu postići dobre rezultate zbog svog snažnog učinka. To je također zato što je njegov učinak toliko krut da može dovesti do crvenila kože i kontaktnog dermatitisa. Posljedično, to je razlog zašto većina proizvoda za izbjeljivanje ima niže dodatke.
Prednosti kojične kiseline su visoka transdermalna apsorpcija, dobra inhibicija tirozinaze i nedostatak citotoksičnog učinka. Može se koristiti za izbjeljivanje, uklanjanje mrlja, poboljšanje tonusa kože itd.; a dodatno može poslužiti za zadržavanje vode i povećanje elastičnosti kože.
Kada koristite kojičnu kiselinu, najbolje je obratiti pozornost na sljedeće točke.
Prvo, kojična kiselina neće uspjeti pri jakom svjetlu ili jakom kiselom okruženju i umjesto toga će povećati melanin. Stoga se preporučuje da se proizvodi s kojičnom kiselinom najbolje koriste sami noću.
Drugo, izbjegavanje upotrebe salicilne kiseline, voćnih kiselina, visoke koncentracije VC i drugih sastojaka. Lako je pretjerano stimulirati kožu i prevrnuti se i uništiti barijeru gomilanjem snažnijih sastojaka koji više iritiraju. Treće, potrebno je izvršiti snažnu hidrataciju, obratiti pozornost na zaštitu od sunca kako biste spriječili pojavu tamne kože.
Iako je kojična kiselina glavni as u svijetu izbjeljivanja, potrebno ju je koristiti na pažljiv način i pravilno koristiti kako bi mogla odigrati ključnu ulogu.
Vrijeme objave: 8. lipnja 2024
